Sniženja
Tražite posao

Protesti "žutih prsluka" u Francuskoj: Borba srednje klase protiv elite

03.12.2018 - Admin5

Protesti "žutih prsluka" zbog povećanja cijene goriva, na kojima su povrijeđene i uhapšene stotine osoba, obilježili su i protekli vikend u Francuskoj

Dolazeći s aerodroma predsjednik Emmanuel Macron je bio dočekan uzvicima, ali i ljutnjom dok je gledao u olupine izgorjelih automobila i razbijene prozore na aveniji Kleber, piše BBC-jev Hugh Schofield i dodaje:

"Na Trijumfalnoj kapiji vidio je grafite upućene njemu i njegovoj vladi, dok je opustošeni hol u kojem se prodaju karte bio prepun buntovnika. Predsjednik i njegovi ministri sada moraju da odluče koju će akciju preduzeti kao odgovor na događaj koji je svojom dramatičnošću i nasiljem šokirao zemlju". 

Schofield ističe da se Macron možda nadao da će buntovnički rušilački pohod u glavnom gradu označiti prekretnicu i da će mnogi obični "žuti prsluci" sada osjetiti da je dosta.

"Ako je tako, to bi moglo da dovede do osipanja. Ipak važnije je njihovo neslaganje zbog porasta poreza i pada životnih standarda, a i to da i dalje imaju veliku podršku". 

Francuska je duboko podijeljena



Od osamdesetih godina pa nadalje je bilo jasno da postoji cijena za prilagođavanje zapadnih društava novom ekonomskom modelu i da je to žrtvovanje evropske i američke radničke klase. Niko nije smatrao da će to pogoditi i srednju klasu. Međutim, sada je očigledno da novi model ne samo da je oslabio rubove proletarijata već i društvo u cjelini, piše britanski The Guardian.

List dodaje da je paradoks da ovo nije rezultat neuspjeha globalizovanog ekonomskog modela, već njegovog uspjeha.

"U posljednjih nekoliko decenija, francuska ekonomija, poput evropskih i američkih ekonomija, nastavila je da stvara bogatstvo. Stoga smo u prosjeku bogatiji. Problem je ujedno i povećana nezaposlenost, nesigurnost i siromaštvo. Centralno pitanje, dakle, nije da li je globalna ekonomija efikasna, već šta sa ovim modelom kada ne uspostavi i ne njeguje koherentno društvo"?

Guardian dodaje da je u francuskim periferijama rođen pokret "žuti prsluci", kao i da je u tim područjima začet zapadni populistički talas.

"Američka periferija je dovela Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Italijanska periferija - mezzogiorno, ruralna područja i mali sjeverni industrijski gradovi - izvor su njenog populističkog talasa. Ovaj protest sprovode pripadnici klase koji su u proteklim danima nekad bili ključna referentna tačka za politički i intelektualni svijet koji ih je sada zaboravio…

Ekonomska podjela između periferne Francuske i metropola ilustruje razdvajanje elite i naroda iza nje. Zapadne elite su postepeno zaboravile ljude koje više ne vide. Utjecaj 'žutih prsluka' i njihova podrška javnom mnjenju (osam od deset Francuza odobrava njihove postupke), začudila je političare, sindikate i akademike, kao da su otkrili novo pleme u Amazonu". 

Francuska traga za odgovorom



New York Times ocenjuje da su protesti u Parizu najteža kriza administracije predsjednika Macrona.

“Nasilje je prešlo novi prag za Macronovu administraciju i upalilo alarm čak i u zemlji u kojoj je organizovani protesti uobičajeni. Čak i ako su ga uglavnom počinili vandali koji su se sada prikačili uz pokret, simbolizam nasilja bio je snažan. Savremeni seljački i radnički revolt protiv predsjednika koga sve više kritikuju zbog njegovog kraljevskog ponašanja pretvorio je najbogatije bulevare najistaknutije zapadne zemlje u prave ratne zone". 

List prenosi i riječi francuskog predsjednika koji je rekao da ono što se dogodilo u Parizu nema nikakve veze sa mirnim izražavanjem legitimnog bijesa.

"Problem sa kojim se suočava Vlada jeste da različite frakcije 'žutih prsluka' imaju različite zahtjeve. Iako svi žele bolji životni standard, neki su bijesni na Macrona zbog ono što smatraju nepravednom poreskom politikom koja pomaže bogatima, ali ništa ne radi za siromašne, i zato oni žele da ga napuste. Drugi su više usredsređeni na podizanje minimalne zarade i smanjenje nameta za socijalno osiguranje za one sa skromnih zaradama". 

Studija objavljena prošle sedmice od strane Instituta Jean-Jaures, ukazuje na to da 70 do 80 posto građana Francuske podržava tvrdnje “žutih prsluka“ da predsjednik Macron i njegova vlada "govore o kraju svijeta dok mi govorimo o kraju mjeseca."

Bol "žutih prsluka" osjeća se uglavnom izvan Pariza



U manjim francuskim gradovima poput Besancona, smještenog u podnožju Alpa u blizini švicarske granice, bijes je najvidljiviji, piše Washington Post i nastavlja :

“Ljudi ovdje zavise od svojih automobila, pa su zato naročito frustrirani rastom cijena nafte i novim porezom na gorivo - pitanje koje je suštinsko za nacionalni pokret 'žuti prsluci' koji je u proteklih nekoliko nedelja organizovao marševe i blokade puteva širom Francuske.”

WP dodaje da su mnogi ljudi u tom gradu takođe vrlo frustrirani svojim predsjednikom.

“Oni vide Makrona kao dio elitističke klike koji ne razumije niti brine kako živi, ili kako je pad tradicionalne industrije utjecao na njihov grad i ograničio njihove mogućnosti…

Sa svoje strane, Macron je prošle sedmice pokušavao da bude empatičan i skromniji, istovremeno insistirajući na tome da se neće povući pred nasilnim zahtjevima ili ukinuti porez na gorivo - proizvod obaveza koje se tiču klimatskih promjena u zemlji".

List podsjeća i da Francuska ima najviše dizel motora od bilo koje druge zemlje u Evropi.

“Veći porezi na dizel su od početka bili dio borbe protiv klimatskih promjena i već godinama su se pojavljivali u globalnim smjernicama…

Iako je Macronov rejting na rekordno niskom nivou, to se takođe može objasniti francuskim historijskim trendom u kome se građani obično okreću protiv svojih predshednika u ovom dijelu mandata".

Ko su "žuti prsluci"?



Pokret "žuti prsluci" se pojavio prošlog mjeseca kao odgovor na povećanje poreza na gorivo ljudi koji žive u malim gradovima i na selu gdje se najviše kreće automobilima i koji povećanje doživljavaju kao pristrasnost u korist velikih gradova, piše Journal.

“Promjene, koje će biti uvedene 1. januara, dovest će do toga da porez na dizel bude povećan za 6,5 centi, a porez na benzin će porasti za 2,9 centi. Oni su postali poznati kao protest 'žuti prsluci', jer ljudi koji učestvuju u njima nose prsluke za vidljivost koje svi vozači u Francuskoj moraju da drže u svojim kolima.“

List podsjeća i da je prije dvije sedmice ubijena jedna žena na demonstracijama, a više od 220 ljudi je povrijeđeno, dok su desetine hiljada blokirali puteve širom zemlje.

“Dvadeset i trećeg novembra, 45-godišnji čovjek koji je nosio eksplozivnu napravu - i žuti prsluk - pri pranju automobila u gradu Angersu zahtijevao je da demonstrante posjeti predsednik Makron… Sljedećeg dana - prošle subote - nekoliko hiljada demonstranata u žutom prsluku okupilo se na Champs-Elysees.“


Dolazeći s aerodroma predsjednik Emmanuel Macron je bio dočekan uzvicima, ali i ljutnjom dok je gledao u olupine izgorjelih automobila i razbijene prozore na aveniji Kleber, piše BBC-jev Hugh Schofield i dodaje:

"Na Trijumfalnoj kapiji vidio je grafite upućene njemu i njegovoj vladi, dok je opustošeni hol u kojem se prodaju karte bio prepun buntovnika. Predsjednik i njegovi ministri sada moraju da odluče koju će akciju preduzeti kao odgovor na događaj koji je svojom dramatičnošću i nasiljem šokirao zemlju". 

Schofield ističe da se Macron možda nadao da će buntovnički rušilački pohod u glavnom gradu označiti prekretnicu i da će mnogi obični "žuti prsluci" sada osjetiti da je dosta.

"Ako je tako, to bi moglo da dovede do osipanja. Ipak važnije je njihovo neslaganje zbog porasta poreza i pada životnih standarda, a i to da i dalje imaju veliku podršku". 

Francuska je duboko podijeljena



Od osamdesetih godina pa nadalje je bilo jasno da postoji cijena za prilagođavanje zapadnih društava novom ekonomskom modelu i da je to žrtvovanje evropske i američke radničke klase. Niko nije smatrao da će to pogoditi i srednju klasu. Međutim, sada je očigledno da novi model ne samo da je oslabio rubove proletarijata već i društvo u cjelini, piše britanski The Guardian.

List dodaje da je paradoks da ovo nije rezultat neuspjeha globalizovanog ekonomskog modela, već njegovog uspjeha.

"U posljednjih nekoliko decenija, francuska ekonomija, poput evropskih i američkih ekonomija, nastavila je da stvara bogatstvo. Stoga smo u prosjeku bogatiji. Problem je ujedno i povećana nezaposlenost, nesigurnost i siromaštvo. Centralno pitanje, dakle, nije da li je globalna ekonomija efikasna, već šta sa ovim modelom kada ne uspostavi i ne njeguje koherentno društvo"?

Guardian dodaje da je u francuskim periferijama rođen pokret "žuti prsluci", kao i da je u tim područjima začet zapadni populistički talas.

"Američka periferija je dovela Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Italijanska periferija - mezzogiorno, ruralna područja i mali sjeverni industrijski gradovi - izvor su njenog populističkog talasa. Ovaj protest sprovode pripadnici klase koji su u proteklim danima nekad bili ključna referentna tačka za politički i intelektualni svijet koji ih je sada zaboravio…

Ekonomska podjela između periferne Francuske i metropola ilustruje razdvajanje elite i naroda iza nje. Zapadne elite su postepeno zaboravile ljude koje više ne vide. Utjecaj 'žutih prsluka' i njihova podrška javnom mnjenju (osam od deset Francuza odobrava njihove postupke), začudila je političare, sindikate i akademike, kao da su otkrili novo pleme u Amazonu". 

Francuska traga za odgovorom



New York Times ocenjuje da su protesti u Parizu najteža kriza administracije predsjednika Macrona.

“Nasilje je prešlo novi prag za Macronovu administraciju i upalilo alarm čak i u zemlji u kojoj je organizovani protesti uobičajeni. Čak i ako su ga uglavnom počinili vandali koji su se sada prikačili uz pokret, simbolizam nasilja bio je snažan. Savremeni seljački i radnički revolt protiv predsjednika koga sve više kritikuju zbog njegovog kraljevskog ponašanja pretvorio je najbogatije bulevare najistaknutije zapadne zemlje u prave ratne zone". 

List prenosi i riječi francuskog predsjednika koji je rekao da ono što se dogodilo u Parizu nema nikakve veze sa mirnim izražavanjem legitimnog bijesa.

"Problem sa kojim se suočava Vlada jeste da različite frakcije 'žutih prsluka' imaju različite zahtjeve. Iako svi žele bolji životni standard, neki su bijesni na Macrona zbog ono što smatraju nepravednom poreskom politikom koja pomaže bogatima, ali ništa ne radi za siromašne, i zato oni žele da ga napuste. Drugi su više usredsređeni na podizanje minimalne zarade i smanjenje nameta za socijalno osiguranje za one sa skromnih zaradama". 

Studija objavljena prošle sedmice od strane Instituta Jean-Jaures, ukazuje na to da 70 do 80 posto građana Francuske podržava tvrdnje “žutih prsluka“ da predsjednik Macron i njegova vlada "govore o kraju svijeta dok mi govorimo o kraju mjeseca."

Bol "žutih prsluka" osjeća se uglavnom izvan Pariza



U manjim francuskim gradovima poput Besancona, smještenog u podnožju Alpa u blizini švicarske granice, bijes je najvidljiviji, piše Washington Post i nastavlja :

“Ljudi ovdje zavise od svojih automobila, pa su zato naročito frustrirani rastom cijena nafte i novim porezom na gorivo - pitanje koje je suštinsko za nacionalni pokret 'žuti prsluci' koji je u proteklih nekoliko nedelja organizovao marševe i blokade puteva širom Francuske.”

WP dodaje da su mnogi ljudi u tom gradu takođe vrlo frustrirani svojim predsjednikom.

“Oni vide Makrona kao dio elitističke klike koji ne razumije niti brine kako živi, ili kako je pad tradicionalne industrije utjecao na njihov grad i ograničio njihove mogućnosti…

Sa svoje strane, Macron je prošle sedmice pokušavao da bude empatičan i skromniji, istovremeno insistirajući na tome da se neće povući pred nasilnim zahtjevima ili ukinuti porez na gorivo - proizvod obaveza koje se tiču klimatskih promjena u zemlji".

List podsjeća i da Francuska ima najviše dizel motora od bilo koje druge zemlje u Evropi.

“Veći porezi na dizel su od početka bili dio borbe protiv klimatskih promjena i već godinama su se pojavljivali u globalnim smjernicama…

Iako je Macronov rejting na rekordno niskom nivou, to se takođe može objasniti francuskim historijskim trendom u kome se građani obično okreću protiv svojih predshednika u ovom dijelu mandata".

Ko su "žuti prsluci"?



Pokret "žuti prsluci" se pojavio prošlog mjeseca kao odgovor na povećanje poreza na gorivo ljudi koji žive u malim gradovima i na selu gdje se najviše kreće automobilima i koji povećanje doživljavaju kao pristrasnost u korist velikih gradova, piše Journal.

“Promjene, koje će biti uvedene 1. januara, dovest će do toga da porez na dizel bude povećan za 6,5 centi, a porez na benzin će porasti za 2,9 centi. Oni su postali poznati kao protest 'žuti prsluci', jer ljudi koji učestvuju u njima nose prsluke za vidljivost koje svi vozači u Francuskoj moraju da drže u svojim kolima.“

List podsjeća i da je prije dvije sedmice ubijena jedna žena na demonstracijama, a više od 220 ljudi je povrijeđeno, dok su desetine hiljada blokirali puteve širom zemlje.

“Dvadeset i trećeg novembra, 45-godišnji čovjek koji je nosio eksplozivnu napravu - i žuti prsluk - pri pranju automobila u gradu Angersu zahtijevao je da demonstrante posjeti predsednik Makron… Sljedećeg dana - prošle subote - nekoliko hiljada demonstranata u žutom prsluku okupilo se na Champs-Elysees.“

 

 

 

IZVOR:

klix.ba

Projekcija filma "Scream For Me Sarajevo" bit će održana u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo 13. decembra, na godišnjicu održavanja koncerta legendarnog pjevača Brucea Dickinsona i njegovog benda u opkoljenom Sarajevu.

Kategorija: Magazin , Objavljeno 03.12.2018

Ahmed Korić iz Sarajeva je diplomirani mašinski inžinjer koji je svoj studij na Mašinskom fakultetu proveo na katedri za motore i motorna vozila.

Kategorija: Scitech , Objavljeno 03.12.2018

Privremenu urinarnu inkontinenciju može izazvati, vjerovali ili ne, i prekomjerna konzumacija alkoholnih pića. Urolozi su sastavili spisak od pet mehanizama na koji način alkohol može ubrzati proces izlučivanja tečnosti iz tijela.

Kategorija: Lifestyle , Objavljeno 03.12.2018

Googleov operativni sistem Android 9 Pie stiže na HTC U11 Lite koji tako postaje prvi smartphone koji je dobija najnoviju veliku nadogradnju.

Kategorija: Scitech , Objavljeno 30.11.2018

Luksuzni resort "The Hanging Gardens of Bali" smješten je usred džungle na Baliju, najpopularnijem indonezijskom otoku. Ovo luksuzno naselje ima 44 vile, a posjetiocima nudi nesvakidašnji pogled na dolinu.

Kategorija: Lifestyle , Objavljeno 30.11.2018

Najveće bosanskohercegovačke zvijezde Instagrama su sportisti. Na prva tri mjesta našli su se Miralem Pjanić koji ima 3,1 milion pratitelja, Edin Džeko s 1,3 miliona i Ermin Junuzović poznatiji kao Erko Jun s milion pratitelja.

Kategorija: Magazin , Objavljeno 30.11.2018

Selektor nogometne reprezentacije BiH Robert Prosinečki još uvijek se nalazi na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, ali svakim danom se osjeća sve bolje i bolje, potvrđeno je za Klix.ba.

Kategorija: Sport , Objavljeno 30.11.2018

U Beču će danas, 30. novembra i sutra 1. decembra inovativni bečki startup "Endlos Fesch" (Beskrajno šik) gostovati sa svojim pop-up eventom u trgovini polovne robe Magistratskog odjela 48 (MA 48), zaduženog za zbrinjavanje otpada.

Kategorija: Biznis , Objavljeno 30.11.2018

Apelaciono vijeće Suda BiH izreklo je danas oslobađajuću presudu Naseru Oriću i Sabahudinu Muhiću koji su se u ponovljenom postupku teretili za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Srebrenice i Bratunca.

Kategorija: Vijesti , Objavljeno 30.11.2018

Michael Ludwig, gradonačelnik Grada Beča i Peter Hanke, gradski vijećnik za ekonomiju i digitalizaciju predstavili su na Tehničkom univerzitetu u Beču planove za naredni period kako bi glavni grad Austije postao digitalni glavni grad Evrope.

Kategorija: Scitech , Objavljeno 29.11.2018

Klimatske promjene povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i bubrega, toplinskog stresa i drugih smrtonosnih bolesti povezanih s toplinom za sve više ljude po svijetu ranjivih na toplinu, objavili su naučnici u srijedu.

Kategorija: Lifestyle , Objavljeno 29.11.2018

Američki reditelj Quentin Tarantino u srijedu se u Los Angelesu vjenčao s izraelskom pjevačicom i manekenkom Daniellom Pick (35), prenose mediji.

Kategorija: Magazin , Objavljeno 29.11.2018

Nogometna reprezentacija BiH nazadovala je za dvije pozicije na najnovijoj FIFA-inoj rang-listi i sada smo 34. reprezentacija svijeta.

Kategorija: Sport , Objavljeno 29.11.2018

Javna ustanova “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo” Sarajevo u skladu sa strategijom razvoja organizuje Sajam za zapošljavanje za poslodavce i nezaposlene osobe koji će se održati 30. novembra 2018. godine u Domu mladih

Kategorija: Biznis , Objavljeno 29.11.2018
Prijava

Prijavi se

Za svakog korisnika odgovarajući paket!

Odmah se prijavite i pratite porast vaših primanja!

Preporučite naš sajt